Učešće organskog dela u građi zemljišta je različito kod različitih zemljišta. Organski deo čini kompleks složenih organskih materija koje se mogu podeliti grubo u dve grupe: humificirane i nehumificirane organske materije.

Nehumicirane organske materije su izumrli nerazloženi ili polurazloženi ostaci biljaka, faune zemljišta i mikroorganizmi zemljišta.

Humificirane materije predstavljaju organske materije specifične prirode. Prema Tjurinu humusne materije u zemljištu mogu se naći u obliku humusnih kiselina,u obliku humata Ca, Mg, K, N i dr.

Iako su humusne materije otpornije na mikrobiološku razgradnju od nehumificiranih organskih ostataka, vremenom se i humus mineralizuje. U zemljištu se stalno odvijaju procesi humifikacije i mineralizacije organskih ostataka. Unošenjem organskih i mineralnih đubriva u zemljištedolazi do povećanja sadržaja organskih materija koje imaju važnu ulogu u plodnosti zemljišta i ishrani biljaka.

Značaj organske materije ogleda se pre svega što je ona izvor mnogih biogenih elemenata, skoro sav azot zemljišta je u organskom obliku, najveći deo sumpora. Na organski fosfor zemljišta dolazi i više od 40%. Pri razlaganju organske materije zemljišta, putem mikroorganizama, biogeni elementi iz nepristupačnog prelaze u pristupačni oblik.

Značaj organske materije leži i u tome što ona oslobađa energiju koja se koristi u radu mikroorganizama, povećava absorptivnu i pufernu sposobnost zemljišta. Organska materija ima važnu ulogu u poboljšavanju strukture zemljišta, vodnih, vazdušnih i toplotnih osobina zemljišta, što sve sabrano poboljšava uslove za razvoj biljaka.

Autor: Svetlana Zlatarić

Izvor: Zdrava Srbija